Etički kodeks

Etički kodeks za knjižničare i informacijske stručnjake obuhvaća pitanja poput pristupa informacijama, odgovornosti prema pojedincima i društvu, privatnosti, tajnosti i transparentnosti, otvorenog pristupa i intelektualnog vlasništva, neutralnosti, osobnog integriteta i profesionalnih vještina te odnosa poslodavca i djelatnika.

Kodeks je usvojio Upravni odbor IFLA-e tijekom Konferencije održane u Helsinkiju u Finskoj od 11. do 17. kolovoza 2012. godine.

1. PRISTUP INFORMACIJAMA
Osnovna je zadaća knjižničara i drugih informacijskih djelatnika svima osigurati pristup
informacijama u svrhu osobnog razvoja, obrazovanja, kulturnog uzdizanja, slobodnih
aktivnosti, ekonomske djelatnosti i obaviještenog sudjelovanja u demokraciji i u njezinom
unapređenju.
U tu svrhu, knjižničari i drugi informacijski djelatnici odbijaju svaki oblik cenzure, podupiru
besplatne korisničke usluge, promiču zbirke i usluge za potencijalne korisnike i teže najvišim
standardima u pristupu fizičkim i virtualnim uslugama.

2. ODGOVORNOSTI PREMA POJEDINCIMA I DRUŠTVU
Kako bi promicali inkluziju i iskorijenili diskriminaciju, knjižničari i drugi informacijski
djelatnici sprečavaju uskraćivanje prava na informaciju i osiguravaju pružanje jednakih
usluga svima bez obzira na dob, državljanstvo, političko uvjerenje, tjelesne ili mentalne
sposobnosti, rodni identitet, nasljeđe, obrazovanje, prihode, status emigranta ili azilanta,
bračni status, podrijetlo, rasu, jezik, vjeru ili spolnu orijentaciju.
Da bi poboljšali pristup informacijama /za sve/, knjižničari i drugi informacijski djelatnici
pružaju podršku u traženju informacija, pomažu u razvijanju čitalačkih sposobnosti i
informacijskom opismenjivanju, i potiču na etičko korištenje informacija (uz posebnu
pozornost usmjerenu na dobrobit mladih).

3. PRIVATNOST, TAJNOST I TRANSPARENTNOST
Knjižničari i drugi informacijski djelatnici poštuju osobnu privatnost i zaštitu osobnih
podataka, koji se nužno razmjenjuju između pojedinaca i ustanova. Istodobno podržavaju
najveću moguću transparentnost informacija koja se odnose na javna tijela, privatne tvrtke i
sve druge ustanove čiji rad utječe na živote pojedinaca i društva u cjelini.

4. OTVOREN PRISTUP I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
U interesu je knjižničara i drugih informacijskih djelatnika osigurati korisnicima knjižnice
najbolji mogući pristup informacijama i idejama u bilo kojem mediju i formatu, imajući na
umu da su partneri i autorima, nakladnicima i drugim tvorcima djela zaštićenih autorskim i
srodnim pravima. Knjižničari i drugi informacijski djelatnici teže da osiguraju poštivanje
kako prava korisnika tako i prava stvaralaca. Promiču načela otvorenog pristupa, otvorenog
koda i otvorenih licencija. Traže odgovarajuća i nužna ograničenja i iznimke za knjižnice i
posebice teže ograničavaju širenja uvjeta autorskog i srodnih prava.

5. NEUTRALNOST, OSOBNI INTEGRITET I PROFESIONALNE VJEŠTINE
Knjižničari i drugi informacijski djelatnici posvećeni su neutralnosti i nepristranosti u
zbirkama, pristupu i uslugama. Cilj im je graditi uravnotežene/usklađene zbirke, primjenjivati
načela pravičnog postupanja u pružanju usluga, ne dopuštati da osobna uvjerenja utječu na
njihove profesionalne dužnosti, boriti se protiv korupcije i težiti najvišim standardima
profesionalne izvrsnosti.

6. ODNOS IZMEĐU KOLEGA I ODNOS IZMEĐU POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA
Knjižničari i drugi informacijski djelatnici odnose se jedni prema drugima čestito i s
poštovanjem. U tu svrhu suprotstavljaju se svakoj mogućoj diskriminaciji pri zapošljavanju, s
obzirom na dob, državljanstvo, političko uvjerenje, tjelesne ili mentalne sposobnosti, rod,
bračni status, podrijetlo, rasu, vjeru ili spolnu orijentaciju. Podržavaju jednako plaćanje za
jednak rad muškaraca i žena, razmjenjuju profesionalna iskustva, i pridonose radu svojih
stručnih društava.